Skip to content

Vikend Intervju/ U Vidokrugu Bisere Suljić-Boškailo

Bisera Suljić-Boškailo, književnica, germanista, prevodilac, doktor filoloških nauka, univerzitetski profesor. Do sada je objavila knjige pjesama Vilino kolo (1991) i Vilino kolo i druge ljubavi (2005) , romane Goli otok (2001), La Perla (2004), Pešter (prvo izdanje 2005, drugo izdanje 2009), Bilija (2010), Karakondžula (2012), te monografiju Tomas Man na svojim izvorima(2009). Zastupljena je u mnogim antologijama. Prevođena je na njemački jezik. Dobitnica je više nagrada, između ostalih: A.B. Šimić za poeziju 1989. godine, nagrade Fondacije za izdavaštvo Federacije Bosne i Hercegovine za prevod dječije knjige Sedmica puna subota Paula Maara, nagrade Literarnog udruženja Traduki, Godišnje Deretine nagrade za najbolji neobjavljeni roman u Srbiji za 2009. godinu. Također je objavila interesantnu kolumnu o slot mašine za pravi novac i kako ljudi zarađuju za život koristeći bonuse u kasinu. Prevela je nekoliko značajnih djela sa njemačkog jezika. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Njemačkog društva pisaca, Društva novinara Bosne i Hercegovine. Razgovarao: Faruk Dizdarević Kada ste naslutili, da tako kažemo, svoje književne izvore? Kada započinje Vaš književni život? – I danas se sjećam motiva svoje prve pjesme. Ispod snježnog pokrivača, koji se polako topi, guraju se kaćunica i visibaba i svađaju koja će prva da proviri i da najavi proljeće… Učitelj, koji je i sam bio pjesnik, me upitao odakle sam pjesmu prepisala. Bila sam veoma povrijeđena tada. No, sada razumijem učitelja koji nije mogao da shvati da jedna sedmogodišnja djevojčica može tako dobru pjesmu da napiše. Kasnije sam, u trećem, ili četvrtom razredu, nisam baš tu sigurna, napisala jednu legendu i poslala Radio Beogradu, koji je jednom nedeljno imao neku emisiju narodnih umotvorina, legendi, poslovica, itd. Iako je emisija bila za odrasle moja legenda je odabrana kao najbolja te nedjelje, pročitana je, i ja sam trebala za to dobiti… Read More »Vikend Intervju/ U Vidokrugu Bisere Suljić-Boškailo

Martin Bell: Nakon Iskustva u BiH, Prestao Sam Biti Ratni Reporter – Najnovije Vijesti iz Nezavisnih Novina

Martin BELL, ratni reporter britanskog BBC-a, nezavisni poslanik u britanskom parlamentu i sada ambasador dobre volje Dječijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) Bivši ratni reporter britanskog BBC-a, nezavisni poslanik u britanskom parlamentu i sada ambasador dobre volje Dječijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) Martin Bell kaže kako je završetkom rata u BiH zatvoreno jedno veliko poglavlje u njegovom životu, jer se i on tada prestao baviti novinarstvom. Bell je izvještavao za televiziju BBC iz BiH tokom 3,5 godine agresije, osim tromjesečnog perioda 1992. godine, kada je bio ranjen. U razgovoru sa novinarkom Anadolu Agency (AA), Bell otkriva da su mu svakodnevni problemi bili trivijalni nakon svega što je doživio u BiH, te da postoje scene koje neće moći nikad zaboraviti. “Nakon rata u BiH, desilo mi se to da su svakodnevni problemi za mene postali nevažni. Mnogo je bolje izvjestavati zabavne vijesti nego one povezane sa ratovima. Nije to ništa naporno ako ti kažem da posetite casinosenlignefrance.fr i igrati svoju omiljenu online kasino igru. To je zapravo zabavno, ali izvjestavanje da rat još nije gotov, je teška stvar za uraditi. To se odrazilo i na moj posao, jer kada je rat završen, ništa što mi je BBC nudio nije bilo dovoljno zanimljivo. Nakon rata u BiH prestao sam biti ratni reporter i počeo sam se baviti politikom kao nezavisni kandidat u britanskom parlamentu. Moja karijera ratnog reportera završena je sa ovom divnom zemljom“, navodi Bell. Martin Bell je tokom svoje karijere izvještavao iz 18 zemalja u kojima su se odvijali sukobi, među kojima su Vijetnam, područje Bliskog istoka, Nigerija i druge. Ipak, prema njegovim riječima, najveći uticaj na njega imao je upravo rat u BiH. Kaže kako ne krivi samo one koje su započeli i vodili rat, nego i one koji su dopustili da se to desi i… Read More »Martin Bell: Nakon Iskustva u BiH, Prestao Sam Biti Ratni Reporter – Najnovije Vijesti iz Nezavisnih Novina

Ispovijest Silovane Bošnjakinje Selme – Dnevne Novine u BiH

Od sredine ‘91. među Srbima s kojima sam se družila, nisam više mogla prepoznati iste ljude kakvi su mi se činili godinama. Ne tvrdim da su svi bili za rat, ali su najednom svi počeli govoriti kako su ugroženi, kako se ne može zajedno živjeti i kako je najbolje da svako ode na svoju stranu. Neki su čak i otvoreno govorili da se Muslimani trebaju iseliti iz Banjaluke. Izbjegavala sam takve. Klonila sam se svađa. Nastojala sam raditi kao da ne primjećujem ništa neobično, kao da ne čujem i danju i noću: „Muslimani, crni vrani, dani su vam odbrojani“. Čak sam u decembru zaposlila jednu Srpkinju, iako mi se na oglas javila i Muslimanka. Nakon razvoda, prije dvije godine, radnja je pripala meni. Bivši muž se oženio ponovo. Čula sam da je pred početak rata rasprodao svu imovinu i vratio se u Srbiju, gdje sam ga i upoznala za vrijeme jedne školske ekskurzije. Kad je počeo rat, znala sam da ću i ja morati brzo napustiti Banjaluku. Srbi su imali svu vlast i odmah su počeli maltretirati Muslimane, minirati kuće, razbijati lokale, „kafiće“, dućane. Započela su i hapšenja i masovna otpuštanja Muslimana i Hrvata s posla. lmala sam oko 15.000 njemačkih maraka, ali sam našla pogrešnu osobu koja mi je obećala da će s jednim oficirom JNA, za tri hiljade, srediti da se vojnim avionom prebacim u Beograd, a da odatle odem kud hoću. Namjeravala sam otputovati prijateljici u München. Čula sam da su moji novci poslužili tom čovjeku da prebaci svoju porodicu. Neki su mi, opet, rekli da to nije istina nego da je taj nesretnik uhapšen. Nisam imala vremena istraživati. Tražila sam drugo rješenje. Poslije mi je jedna školska prijateljica, Srpkinja, obećala da će mi njezin brat pokušati pomoći da… Read More »Ispovijest Silovane Bošnjakinje Selme – Dnevne Novine u BiH

Intervju/ Akademik Esad Duraković: “Nemamo Glasačke Alternative za Istinski Progres”

Akademik Esad Duraković redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za orijentalnu filologiju. Domaćoj i široj javnosti poznat je po jasnim definicijama pojava u našem društvu, ali i po preciznim kritikama i smjernicama za rješavanje problema. Za Novo vrijeme govori o licemjerju međunarodne zajednice, djelovanju bošnjačke političke elite, stanju na Bliskom istoku Situacija u Bosni i Hercegovini čini se danas vrlo zabrinjavajućom. Kako vidite aktuelnu bosanskohercegovačku zbilju? Situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini stalno se pogoršavala i čini mi se da je ona danas u poziciji goroj neko što je ikada bila od vremena agresije naovamo. U tome negativnom smjeru simultano djeluju dva ključna faktora. Prvi je činjenica da je međunarodna zajednica konstruirala državno-pravnog, ili državno-političkog monstruma koji naprosto ne može funkcionirati normalno. Takva Bosna i Hercegovina je njihovo djelo, njihova kreatura države kakva ne postoji drugdje u svijetu. To je neka vrsta zlotvoračke međunarodne akcije. Pritom – tu i jest paradoks i vrhunac licemjerja – ključni faktori iste te međunarodne zajednice stalno tvrde da je sve do nas, da se oni neće miješati, da se mi trebamo dogovoriti, a dobro znaju da su nas oni konstruirali tako da se ne možemo dogovoriti. Toliko licemjerje je naprosto nepodnošljivo svakoj zdravoj pameti. Drugo, bošnjački korpus je tragično podijeljen, čak je međusobno konfliktan. Pogledajte međusobne odnose svih tih partija koje su (većinski) bošnjačke: zakrvile su se do istrebljenja kao najveći dušmani. Ove partije koje čine tzv. parlamentarnu većinu uporno idu putem razgradnje i devastacije institucija državnosti. Ovakvim međusobnim odnosom (i odnosom prema državi) one, zapravo, izravno pomažu projekt uništenja Bosne i Hercegovine, pripremaju uvjete za njenu konačnu razgradnju koja se nije mogla ostvariti ni užasnim ratnim sredstvima. Drugim riječima, politika određenih bošnjačkih partija u državotvornom je smislu potpuno… Read More »Intervju/ Akademik Esad Duraković: “Nemamo Glasačke Alternative za Istinski Progres”

Zašto Se Šuti o Činjenici da Su Srbi Ubili 15.000 Jevreja – Politika Dnevne Novine

Zašto se do sada uglavnom govorilo i pisalo o jevrejskim žrtvama samo u Jasenovcu kada je poznato da je u Srbiji, a posebno u Beogradu do 1942.godine ubijeno više od 15.000 Jevreja? Treba znati da je Hitler osobno čestitao Nediću na efikasnosti u tome što su Srbi prvi u Evropi „završili“ sa Jevrejima. Zašto su do sada (povijesničari, zatočenici logora, političari i dr.) izbjegavali da govore i pišu o bošnjačkim zatvorenicima u Jasenovcu? Bošnjaci su u jasenovačkom logoru ubijani kao antifašisti U Jasenovcu je (12.05.) održana komemoracija povodom stradanja logoraša u jasenovačkom logoru i njihovog proboja iz logora prije 68 godina. Komemoracija je održana tri sedmice od datuma proboja logoraša (22.04.), a razlog su poplave u aprilu, upravo na godišnjicu proboja Sjećanje i pamćenje trebaju biti sastavni dio kolektivnog identiteta svakog naroda, a Bošnjaka tim prije i tim više, jer su u toku svoje povijesti bili žrtve brojnih zločina o kojima se u prošlosti malo ili nimalo govorilo i pisalo. A, zločini su, upravo, zbog te šutnje rasli i narasli do neslućenih razmjera, do nedavnih zločina 1992- 1995.godine. Da se imala prijašnja pouka, pouka iz rata 1942- 1945. godine, zasigurno, zločini bi mogli biti spriječeni. Otuda o tome, nadalje, nužno je voditi računa i stalno na to upozoravati mlađe generacije kako se povijest ne bi ponavljala. No, o tome u našim novih povijesnim udžbenicima se ništa ne uči. Raniji zločini generirali su nove Jedno od pitanja koje je iz više razloga ostajalo bez odgovora, neistraženo i zatamnjeno, jeste pitanje stradanja Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu. Tek po koje istraživanje stidljivo je ukazalo na sve strahote kroz koje su prošli Bošnjaci. Razloge tome možemo pronaći u društveno-političkom sistemu, ali i u nama samima. Shvatajući potrebu osvjetljavanja sudbine Bošnjaka u prošlosti dipl.… Read More »Zašto Se Šuti o Činjenici da Su Srbi Ubili 15.000 Jevreja – Politika Dnevne Novine